U utorak, 27. rujna održana je 9. spikaonica na temu  ERASMUS+ STUDENTSKE RAZMJENE. Panelistice su iz prve ruke podijelile iskustvo sudjelovanja na Erasmus+ studentskoj razmjeni. 

Gošće EU Spikaonice bile su:

Karla Birkić – Erasmus Student Network Zagreb

Ana Kršinić – asistentica na Katedri za europsko javno pravo

Karmen Rabar – studentica na Fakultetu za matematiku Sveučilišta u Rijeci

Na samom početku spikaonice, panelistice su objasnile proces prijave na Erasmus+ studentsku razmjenu iz vlastitog iskustva. Ana otvara raspravu opisivanjem procesa prijave u kratkim crtama i napominje da se kriteriji za Erasmus+ razmjenu razlikuju ovisno o sveučilištu i fakultetu. 

“Radi se rang lista po tome koju si godinu upisao, koji ti je prosjek ocjena i koliko ukupno imaš ostvarenih ECTS bodova. U odnosu na to popunjavaju se prvi izbori. Prvi na listi očito dobiva svoj prvi izbor, a obično je praksa da na svim stranim fakultetima ima više od jednog mjesta na raspolaganju” 

Za Anu je upravo priprema bila najizazovniji dio razmjene, a opisala ga je kao dugotrajan proces koji iziskuje dosta strpljenja. Karmen, studentica matematike na Sveučilištu u Rijeci, savjetuje da se prethodno prijavi na studentsku razmjenu uloži dovoljno vremena u istraživanje fakulteta s kojima matični fakultet ima potpisane ugovore o razmjeni. Karla, predsjednica ESN-a Zagreb, napominje kako je koordinator za Erasmus+ razmjene na matičnom fakultetu prva osoba kojoj se treba obratiti za informacije. Preporučuje da studenti zainteresirani za razmjenu stupe u kontakt s kolegama koji su bili na Erasmusu kako bi im pomogli oko papirologije i drugih praktičnih pitanja poput smještaja i troškova svakodnevice. Osim toga, treba imati na umu da fakulteti u državama koje su popularne destinacije poput Italije, Francuske, Španjolske, Njemačke ponekad traže potvrdu o poznavanju jezika, naglaš ava Karla.

Možda se pitaš što ako se ne polože svi predmeti na razmjeni? 

“Sve obaveze studenta se uređuju ugovorom (learning agreement). Tim ugovorom se jamči priznavanje ECTS bodova koji se steknu prilikom mobilnosti… Da nisam položila neki predmet, morala bih upisati međugodinu jer sam otišla na razmjenu na trećoj godini i onda upisati neki predmet na svojoj sastavnici i nadoknaditi ECTS-e koje nisam položila dok sam bila na razmjeni” pojašnjava studentica matematike, Karmen. 

A sada malo opuštenije, ali ne i manje bitno! Što kada stigneš na željenu destinaciju?  Koliko je zahtjevno integrirati se u društvo? Budući da su Erasmus+ razmjene ideja na kojoj se ESN izgradio, Karli je socijalni aspekt razmjene svakodnevica. 

“Ono što sam najčešće primijetila kod mojih kolega i prijatelja koji odlaze na razmjenu je inicijalno uzbuđenje, ali i taj jedan strah od nepoznatog pred sam početak razmjene” kaže Karla. 

Dobar primjer kako možemo ublažiti strah od nepoznatog i stranim studentima omogućiti da se osjećaju kao kod kuće je buddy program. Projekt koji povezuje lokalne i internacionalne studente i tako pomaže stranim studentima u prilagodbi novoj sredini, od pronalaska puta do studentskog doma ili fakulteta do otkrivanja posebnih lokacija i središta studentskog zbivanja. 

Ana svoje pozitivno iskustvo iz Edinburgha pripisuje heterogenosti studentske populacije na sveučilištu, a Karmen naglašava važnost aktivnosti kao što je Welcome week, u organizaciji lokalnog ESN-a: “To me poguralo dalje. Stvorila sam kontakte i otad je išlo glatko” zaključuje Karmen. 

Budući da ESN već godinama radi na tome da uz zabavan sadržaj pruža prostor za učenje i usavršavanje, zanimalo nas je kako studentska mobilnost utječe na razvoj vještina, a time i na zapošljivost bivših sudionika razmjene. Ispitivanje povezanosti razvijenih vještina tijekom mobilnosti i konkurentnosti na tržištu rada, bilo je u cilju projekta koji je iznjedrio platformu ErasmusJobs. Rezultati su pokazali da su vještine koje se usavršavaju tijekom razmjene, poput poznavanja jezika, komunikacijskih vještina, kreativnosti i fleksibilnosti, visoko na listi prioriteta poslodavaca diljem Europe. 

Onda? Što čekaš? 

Informiraj se na mrežnim stranicama svog fakulteta, raspitaj se među bivšim sudionicima Erasmus+ mobilnosti, a za lakše snalaženje u novoj sredini potraži udrugu poput ESN-a ili sličnu studentsku udrugu na željenoj destinaciji. 

Za kraj ostavljamo dojmove iz prve ruke u nadi da ćeš se ohrabriti i iskusiti nešto novo 🙂

“Dugo sam vremena željela otići na razmjenu i tek što sam stigla u srce Italije, pojavila se pandemija. No, unatoč svemu, razmjena mi je i dalje jedna od najboljih i najljepših uspomena koje se rado prisjećam.” Karmen 

“Na Erasmus razmjeni sam bila u ljetnom semestru 2019/20 na Sveučilištu u Edinburghu. Tamo sam trebala biti od siječnja do svibnja 2020, ali se moj boravak skratio zbog pandemije. Bez obzira na to mislim da je razmjena bila jedno od najboljih studentskih iskustava.” Ana

“Na Erasmusu još nisam bila, ali nadam se tome iskustvu vrlo skoro u budućnosti. Na njega sam svakako pripremljena upravo zbog ESN-a.” Karla 

Cijelu spikaonicu možete pogledati ovdje.

Ostale spikaonice možete pogledati ovdje.

Ciljevi projekta su:

  • informiranje mladih o demokratskim procesima i javnim politikama na kojima se temelji EU – s fokusom na Dijalog EU-a s mladima i Ciljeve za mlade;
  • otvaranje prostora za konstruktivan dijalog s mladima u vidu rasprava o mogućnostima koje im pruža Europska unija i
  • osnaživanje vještina za informirano donošenje odluka i konstruktivan dijalog, odnosno osnaživanje građanske kompetencije mladih.

Projekt EU spikaonica – mogućnosti za mlade provodimo u partnerstvu s Ocean Znanja, uz financijsku podršku Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Projekt provodimo u sklopu našeg programa Zajedno. 

Izvor teksta: Ivana Pavlović