Kako svakom učeniku strukovne škole osigurati razvoj transverzalnih vještina do 2030. godine?

Publikacija „Kako svakom učeniku strukovne škole osigurati razvoj transverzalnih vještina do 2030. godine”, autorice Eli Pijace Plavšić, donosi analizu postojećih izazova te šest konkretnih preporuka donositeljima odluka za unapređenje strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj.

Dokument je nastao na temelju zaključaka konferencije „Razvoj mekih vještina u strukovnom obrazovanju – od politika do prakse”, održane 9. listopada 2026. godine u Zagrebu, koja je okupila predstavnike obrazovnih institucija, nastavnike, ravnatelje, istraživače i organizacije civilnoga društva.

Razvoj ključnih vještina ne smije ovisiti o entuzijazmu pojedinaca

Jedan od ključnih zaključaka publikacije jest da razvoj transverzalnih vještina u hrvatskim strukovnim školama još uvijek u velikoj mjeri ovisi o motivaciji pojedinih nastavnika, projektima i mogućnostima pojedinih škola, umjesto o sustavno osiguranim uvjetima.

Iako se važnost komunikacije, suradnje, kritičkog mišljenja, rješavanja problema i građanskih kompetencija sve više prepoznaje na tržištu rada i u društvu, njihovo poučavanje nije jednako dostupno svim učenicima.

Sudionici konferencije posebno su istaknuli potrebu za sustavnim obrazovanjem i podrškom nastavnicima, osiguravanjem prostora za građansko i političko obrazovanje te poboljšanjem organizacijskih i kadrovskih uvjeta u školama.

Šest preporuka za promjene do 2030. godine

Na temelju rasprava i prikupljenih prijedloga oblikovano je šest preporuka:

1. Učiniti transverzalne vještine obveznim dijelom strukovnih kurikuluma, s jasno definiranim ishodima učenja i metodama vrednovanja.
2. Osigurati svim učenicima razvoj građanskih i političkih kompetencija, kroz obvezni model obrazovanja u svim strukovnim programima.
3. Sustavno educirati i podržavati nastavnike, od inicijalnog obrazovanja do kontinuiranog stručnog usavršavanja.
4. Osigurati vrijeme, prostor i kadrovske uvjete za kvalitetan rad, uključujući jačanje uloge razrednika i stručnih suradnika.
5. Osigurati jednake prilike svim učenicima, neovisno o obrazovnom programu, školi ili sredini iz koje dolaze.
6. Jačati suradnju škola s organizacijama civilnoga društva, poslodavcima i drugim relevantnim dionicima, uz aktivno uključivanje nastavnika i učenika.

Publikacija za svaku preporuku identificira ključne nositelje i predviđene rokove provedbe, s ciljem ostvarivanja sustavnih promjena do 2030. godine.

Alati postoje, vrijeme je za sustavne promjene

Debata, projektna nastava, interaktivne metode učenja i drugi inovativni obrazovni pristupi već se uspješno koriste u hrvatskim školama. Međutim, potrebno je osigurati da te metode i mogućnosti ne budu privilegij pojedinih učenika, nego sastavni dio kvalitetnog strukovnog obrazovanja dostupnog svima.

Razvoj transverzalnih vještina nije važan samo za buduću zapošljivost mladih, nego i za njihov osobni razvoj, aktivno građanstvo i sudjelovanje u demokratskom društvu.

Pozivamo nastavnike, ravnatelje, obrazovne stručnjake, donositelje odluka i sve zainteresirane da pročitaju publikaciju i pridruže se raspravi o budućnosti strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj.

📄 Preuzmite policy brief: „Kako svakom učeniku strukovne škole osigurati razvoj transverzalnih vještina do 2030. godine”