Znate li koja je školska aktivnost prema nedavno objavljenom istraživanju Sveučilišta u Cambridgeu usko povezana s uspjehom u širokom spektru predmeta kao što su matematika, biologija, povijest i logika, a koja se prema istraživanjima pokazala i kao usko povezana s uspjehom na poslu i pri traženju posla?

Radi se o kombinaciji vještina javnog govora i kritičkog razmišljanja, ukratko – debati. Svjetski Ekonomski Forum (World Economic Forum) Svjetski dan pismenosti 2017. odlučio je posvetiti zagovaranju javnog govora kao vještine koja je za uspješan razvoj učenika i učenica važna poput čitanja ili matematike.

Zašto baš debata?

Dva su odgovora. Javni nastup nešto je čega se bojimo, što izaziva neugodu i što većina ljudi izbjegava. Ovo nije samo problem zbog toga što je nezgodno prilikom usmenog odgovaranja, intervjua za posao ili predlaganja neke ideje suradnicima. To je problem i za uspješan razvoj djece u odrasle osobe koje znaju izraziti što žele i prenijeti drugima što misle, problem koji smanjuje demokratski potencijal društva. Građani koji znaju što žele i mogu to izraziti temelj su stabilne demokracije.

Drugi odgovor fokusiran je na sposobnost razmišljanja i kritičke analize. Debata je ključna za razvoj ovih sposobnosti jer je njih gotovo nemoguće naučiti iz knjige ili u regularnoj nastavi. Razmišljanje se uči analizom i sukobljavanjem svojih ideja i stavova s drugima. Na primjer, istraživanja u školama Ujedinjenog Kraljevstva pokazala su da učenici koji redovito razgovaraju u grupama uvjeravajući se međusobno u različite stavove vrlo brzo nauče kako sami analizirati tuđa razmišljanja i koristiti istraživanja kako bi potkrijepili svoje stavove. Osim toga, učenici iz škola koje u nastavi redovito koriste debatu pokazuju značajno bolje rezultate na završnim ispitima iz cijelog spektra predmeta.

Znanja i vještine

Istraživanja pokazuju da debata unaprjeđuje i iznimno važnu vještinu kritičkog razmišljanja. Metaanaliza rada s mladima (Allen et al., 1999) pokazuje da iskustvo u komunikacijskim vještinama (uključujući debatu) poboljšava sudionikovu sposobnost kritičkog razmišljanja i do 44%. učitelji debatanata koji su sudjelovali u Londonskoj debatnoj ligi tvrde da je sudjelovanje na takvom natjecanju pomoglo učenicima u odabiranju dokaza za pojedine tvrdnje i strukturiranju argumenata, a te tvrdnje podupiru i sami debatanti koji razvijanje sposobnosti kritičkog razmišljanja navode kao jednu od pet najvećih prednosti bavljenja debatom (Jerome i Algarra 2006, Ajduković 2007).

Kritičko mišljenje učenika ključni je element medijske pismenosti i procjene korisnosti te istinitosti informacija.

Uz dokazano poboljšanje rezultata, istraživanja pokazuju da sudjelovanje u debatnim aktivnostima motivira učenike i pomaže im u primjeni stečenog znanja. u jednom od istraživanja 79% preddiplomaca engleskog jezika izjavilo je da ih je debatiranje na predavanjima motiviralo na učenje (Goodwin 2003). Grupa studenata ekonomije izjavila je da im debate na predavanjima pomažu u razumijevanju problema (88% studenata, Rao 2010). studenti ekonomije u drugom istraživanju tvrde da im debata pomaže u razumijevanju stvarne važnosti ekonomije (75% ispitanih) i analiziranju stvarnih situacija (72% ispitanih) te ih čini motiviranijima da se bave temom i na akademskoj ali i poslovnoj razini (Vo i Morris 2006).

Najviše dokaza ovih tvrdnji dolazi iz korelacije između sudjelovanja u debatnim aktivnostima i školskim ili akademskim rezultatima. Najnovije i najveće istraživanje o toj korelaciji pokazuje da su debatanti 25% uspješniji od svojih kolega u završavanju srednje škole te da postižu bolje rezultate u testovima čitanja i poznavanja jezika (Mezuk et al. 2010).

Te rezultate podrupiru i druga istraživanja, kao istraživanje koje je pokazalo da debatanti postižu 25% bolje rezultate na testovima čitanja i razumijevanja od učenika iz istih škola koji se debatom ne bave (Collier 2004). osim toga, pokazalo se da su debatanti skloniji pohađanju satova od ostalih vršnjaka, ali i da postižu bolje rezultate u biologiji, geografiji, povijesti, umjetnosti i engleskom kao stranom jeziku.

Istraživanja također ukazuju kako debatiranje motivira sudionike na visoko obrazovanje. Američki učenici koji su debatirali u srednjoj školi spremniji su i motiviraniji na nastavak obrazovanja od svojih vršnjaka (Collier 2004; Shuster 2008).

Osim poboljšanja u akademskim dostignićima pokazalo se da debatiranje pomaže samopouzdanju, što dokazuje Ofstedovo istraživanje provedeno 2007. u 44 britanske škole. Učenici koji se bave debatom osjećaju se zbog nje samouvjerenije, poduzetnije, sposobnije samostalno rješavati probleme, raditi u grupi te proučavati istraživanja i analizirati rezultate. Mladi su također pokazali značajan napredak u ostvarivanju komunikacije sa vršnjacima i roditeljima (Marjanović i Ajduković, 2007).

U istraživanju provedenom na studentima američkih sveučilišta, 74% studenata iz različitih fakultetskih usmjerenja smatra da im je sudjelovanje u debati na predavanjima pomoglo u razvijanju komunikacijskih vještina (Cronin 1990).

Ovakve tvrdnje podupire istraživanje provedeno na 286 studenata i 193 učenika srednje škole koji smatraju da je upravo razvijanje komunikacijskih vještina najveća prednost natjecateljskom debatiranja (Williams et al. 2001 i Littlefield 2001). Japanski studenti smatraju da im je debatiranje uvelike pomoglo u razvijanju govorničkih i komunikacijskih vještina (Inoue i Nakano 2004).

U nekoliko istraživanja, koja su mjerila utjecaj debate na razvoj svijesti o aktivnom građanstvu kao i kroz evaluaciju projekata koji su za metodu rada sa mladima koristili debatu, pokazalo se kako debata razvija svijest o važnosti aktivnog građanstva nevezan za temu kroz koju se koristi. debatiranje i sudjelovanje u debatnim aktivnostima povećali su vjerojatnost da će mladi aktivno sudjelovati u radu nevladinih organizacija, sudjelovati u volontiranju i aktivno se uključiti

U političke procese u svojoj zajednici. uz sve navedeno, sudjelovanje u debatnim aktivnostima, bilo natjecateljskim ili u sklopu predavanja, pomaže sudionicima da razviju svijest o toleranciji i kulturalnoj raznolikosti (Williams et al. 2001; Littlefield 2001; Inoue i Nakano 2004).

Debatiranje u Hrvatskoj

U Hrvatskoj trenutno djeluje preko 130 osnovnoškolskih i srednjoškolskih klubova a Hrvatsko debatno društvo organizira oko 20 debatnih turnira godišnje. Osim sudjelovanja na domaćim turnirima, od kojih međužupanijska i državna natjecanja organiziramo u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje i koja ulaze u službeni katalog školskih natjecanja, hrvatski debatanti imaju prilike sudjelovati i na međunarodnom srednjoškolskom turniru Winter Holidays Open, najvećem međunarodnom debatnom turniru u Europi. U sklopu našeg međunarodnog programa djeluje i debatna reprezentacija, a 2018. smo godine bili glavni organizatori Svjetskog debatnog prvenstva.  Osim toga, mnogi debatni klubovi sudjeluju na međunarodnim natjecanjima u cijeloj Europi.

Iako debata može biti natjecateljska aktivnost, posebnu pažnju posvećujemo debati kao nastavnoj metodi koja razvija kritičko razmišljanje, argumentacijske vještine, pomaže usvajanju novih informacija i pruža učenicima priliku za primjenu novostečenih znanja.

Kako nam se možete pridružiti?

Ako vas debata zanima, potražite najbliži debatni klub i javite nam se! Osim toga, s debatom se možete upoznati na Ljetnom debatnom kampu na kojem edukaciju mogu proći osnovnoškolci, srednjoškolci i nastavno osoblje/ osobe zainteresirane za rad s mladima i debatnu metodologiju.

A što ako nemate debatni klub u školi?

Ako ste dio školskog osoblja i zainteresirani ste za otvaranje kluba, slobodno nam se javite.

Ako ste učenik/ca, prije svega trebaš naći nekoga tko će voditi klub i biti odgovoran za sve odluke vezane za rad kluba. Tu je najbolje pronaći nekog nastavnika, drugog zaposlenika škole ili neku punoljetnu osobu kojoj škola dozvoljava volontiranje i rad u školi. Nakon toga, ta osoba treba stupiti u kontakt s nama kako bi joj mogli pomoći u osnivanju i vođenju debatnog kluba.