Trebaju li učenici imati stvaran glas u odlukama koje oblikuju njihov svakodnevni školski život – ili bi konačna riječ ipak trebala ostati isključivo na odraslima?

FORMAT I NAMJENA

Debatni format: Karl Popper (KP)

Vrsta debate: vrijednosna debata

Ciljana skupina: učenici osnovne škole, početnici u debati, bez prethodnog iskustva

Tematsko područje ZAG-a: Odlučivanje i važnost djelovanja u demokraciji

Namjena: učenje o demokratskom sudjelovanju, legitimnosti odluka, odgovornosti i razlikovanju interesa od vrijednosti.

 UVOD I KONTEKST

Učenici su dio školske zajednice, ali ne donose sve odluke koje utječu na njihov svakodnevni život. O tome što će se učiti, kako će izgledati školski prostor, koja će se pravila primjenjivati ili koje će se aktivnosti organizirati često odlučuju odrasli.

Demokratsko pitanje nije samo tko formalno ima pravo odlučivati. Važno je i treba li onima na koje odluka izravno utječe omogućiti da izraze mišljenje i sudjeluju u odlučivanju.

 DEBATNA TEZA

Učenici trebaju sudjelovati u donošenju odluka koje se izravno tiču njihova školskog života.

Teza ne znači da učenici moraju donositi svaku odluku niti da njihovo mišljenje uvijek mora biti prihvaćeno. Pita imaju li učenici vrijednost kao sudionici u odlukama koje ih izravno pogađaju.

. DEFINICIJE

Demokratsko sudjelovanje – uključivanje članova zajednice u oblikovanje ili donošenje odluka.

Odluka – izbor između različitih mogućnosti koji proizvodi posljedice.

Školski život – pravila, aktivnosti, prostor i odnosi koji neposredno oblikuju svakodnevno iskustvo učenika.

Interes – ono što pojedinac ili skupina želi ostvariti.

Legitimnost – opravdanost odluke i prihvaćanje načina na koji je donesena.

KONTEKST DEBATE I PROBLEM

Odrasli imaju veću odgovornost i iskustvo u školskom sustavu. Istodobno učenici imaju neposredno iskustvo posljedica odluka koje se odnose na njih.

Ako učenici nikada ne sudjeluju, mogu dobiti poruku da njihovo mišljenje nije važno. Ako se učenicima prepusti odlučivanje o svemu, može se zanemariti odgovornost odraslih i stručnost potrebna za neke odluke.

VRIJEDNOSNI SUKOB

Afirmacija naglašava sudjelovanje, glas učenika, odgovornost i demokratsko učenje. Negacija može naglašavati odgovornost odraslih, stručnost, sigurnost i učinkovitost odlučivanja.

DEBATNI SLUČAJ 

AFIRMACIJA

Definicija: Demokratsko sudjelovanje znači da članovi zajednice imaju mogućnost izraziti mišljenje i utjecati na odluke koje ih se neposredno tiču.

Kriterij: Demokratsko sudjelovanje

Zašto imamo kriterij? Što kriterij omogućuje u debati? Omogućuje sucu i objema stranama da vide koja je vrijednost presudna za procjenu teze i argumenata.
Pozitivan Čemu želimo težiti? Želimo težiti zajednici u kojoj članovi imaju stvarnu mogućnost sudjelovati u odlukama koje ih se tiču.
Topikalan Kako je povezan s tezom? Izravno proizlazi iz teze da učenici trebaju sudjelovati u donošenju odluka koje se tiču njihova školskog života.
Konkretan Kako znamo što točno vrednujemo? Mjeri se mogućnošću učenika da izraze mišljenje, budu saslušani i imaju smislen odnos prema odluci.
Dostižan Može li zajednica težiti toj vrijednosti? Učenici mogu dobiti različite oblike stvarnog sudjelovanja primjerenog njihovoj dobi i situaciji.
Relevantan Kako je povezan s argumentima? Argumenti o odgovornosti, iskustvenom znanju i prihvaćanju odluka pokazuju tri razloga zbog kojih sudjelovanje može biti demokratska vrijednost.
1. Definicija kriterija Što točno znači vrijednost? Demokratsko sudjelovanje znači da članovi zajednice imaju mogućnost izraziti mišljenje i utjecati na odluke koje ih se neposredno tiču.
2. Zašto je važan globalno? Zašto je ta vrijednost važna izvan ove konkretne teze? Demokracija nije samo postupak izbora nego i vrijednost uključivanja ljudi u odluke koje oblikuju njihov zajednički život.
3. Zašto je važan za tezu? Zašto baš ova vrijednost treba odlučiti ovu debatu? Ako učenici trebaju sudjelovati u odlukama koje ih izravno tiču, demokratsko sudjelovanje je vrijednost prema kojoj procjenjujemo zašto je takvo sudjelovanje dobro.
Veza s argumentima Koje argumente kriterij omogućuje vrednovati? Ljudi lakše razvijaju odgovornost kada sudjeluju u odlukama; učenici imaju znanje iz neposrednog iskustva; sudjelovanje povećava prihvaćanje odluka.

Napomena: U Karl Popper vrijednosnoj debati kriterij je vrijednost prema kojoj uspoređujemo posljedice i odlučujemo koja strana bolje dokazuje tezu; nije plan ni način provedbe.

Zašto je važno? Sudjelovanje nije samo način donošenja odluke nego i način učenja demokracije.

Argument 1: Ljudi lakše razvijaju odgovornost kada sudjeluju u odlukama.

Tvrdnja: Sudjelovanje u odlukama može razvijati osjećaj odgovornosti za zajednicu.

Pretpostavka: Kada učenik samo prima odluke, odluka mu se može činiti kao nešto što pripada drugima. Kada ima priliku iznijeti mišljenje, čuti drugačije stavove i razumjeti posljedice, uči da demokratsko odlučivanje uključuje i odgovornost za zajednički ishod.

Objašnjenje: Demokratsko sudjelovanje nije samo glasanje; ono uključuje mogućnost da ljudi sudjeluju u oblikovanju odluka. OECD navodi da participacija ima i obrazovnu vrijednost jer građanima daje iskustvo sudjelovanja, povećava transparentnost i jača legitimnost odluka.

Potkrijepa: OECD – Guidelines for Citizen Participation Processes — OECD navodi da smisleno sudjelovanje može povećati transparentnost, uključivost, legitimnost i odgovornost odlučivanja te koristiti iskustvu i znanju ljudi koji sudjeluju. Za argument je posebno važna ideja da sudjelovanje ima i vlastitu vrijednost i praktičnu korist za kvalitetu odluka. OECD – Political efficacy — OECD povezuje osjećaj da pojedinac može utjecati na javne odluke s političkim sudjelovanjem. Primjer pokazuje da mogućnost glasa nije samo formalno pravo, nego može oblikovati spremnost ljudi da sudjeluju u demokratskom životu.

Zaključak: Ako sudjelovanje razvija odgovornost i demokratske kompetencije, ono izravno podupire tezu da učenici trebaju sudjelovati u odlukama koje ih se izravno tiču te ostvaruje vrijednost demokratskog sudjelovanja.

Argument 2: Učenici imaju znanje iz neposrednog iskustva.

Tvrdnja: Učenici mogu imati važne informacije o školskom životu upravo zato što ga svakodnevno neposredno doživljavaju.

Pretpostavka: Znanje nije samo stručno znanje odraslih. Učenici znaju kako koriste prostore, gdje nastaju problemi, koja pravila u praksi stvaraju teškoće i što njihovi vršnjaci smatraju važnim. To ne znači da njihovo mišljenje mora uvijek biti odlučujuće, nego da ga je racionalno uključiti u odluke koje ih izravno pogađaju.

Objašnjenje: UN-ov Odbor za prava djeteta navodi da mišljenja djece mogu donijeti relevantne perspektive i iskustva te da ih treba uzeti u obzir u odlučivanju o pitanjima koja ih se tiču. UNICEF Hrvatska je posebno istraživao mogućnosti participacije djece, uključujući školsku i lokalnu zajednicu.

Potkrijepa: UN – Opći komentar br. 12 o pravu djeteta da bude saslušano — Odbor za prava djeteta tumači pravo djeteta da bude saslušano kao pravo koje se odnosi na pitanja koja ga se tiču, uz odgovarajuću težinu mišljenja s obzirom na dob i zrelost. To znači da slušanje učenika nije isto što i automatsko prihvaćanje njihova prijedloga, nego zahtijeva smislen proces sudjelovanja. UNICEF Hrvatska – Studija o participaciji djece iz ranjivih skupina u Hrvatskoj — Studija UNICEF-a istražuje mogućnosti i prepreke participaciji djece iz ranjivih skupina u obitelji, školi i lokalnoj zajednici. Posebno je korisna za ovaj argument jer pokazuje da djeca nemaju jednake mogućnosti sudjelovanja samo zato što im je formalno dopušteno govoriti; potrebno je prepoznati i konkretne prepreke.

Zaključak: Ako učenici imaju relevantno iskustveno znanje o odlukama koje ih izravno pogađaju, njihovo uključivanje podupire tezu i ostvaruje kriterij demokratskog sudjelovanja.

Argument 3: Sudjelovanje povećava prihvaćanje odluka.

Tvrdnja: Ljudi lakše razumiju i prihvaćaju odluke kada su imali stvarnu priliku biti saslušani.

Pretpostavka: Sudjelovanje ne znači da prijedlog mora biti prihvaćen. Važno je da osoba može razumjeti proces, iznijeti svoje razloge i vidjeti da su oni uzeti u obzir. Time odluka može postati legitimnija čak i kada ishod nije onakav kakav je pojedinac želio.

Objašnjenje: OECD navodi da participativni procesi mogu povećati javno razumijevanje ishoda i prihvaćanje odluka te ojačati legitimnost. OECD-ova novija istraživanja također pokazuju da je osjećaj da ljudi imaju glas povezan s povjerenjem u institucije.

Potkrijepa: OECD – Citizen participation: Why and when to involve citizens? — OECD naglašava da participaciju treba koristiti kada postoji stvaran prostor da doprinese odlučivanju. Ako je ishod unaprijed odlučen i sudjelovanje je samo prividno, proces može razočarati sudionike i narušiti povjerenje; zato je za argument važna razlika između stvarnog i simboličnog sudjelovanja. OECD – Political voice and trust, 2026 — OECD-ovo istraživanje iz 2026. pokazuje snažnu povezanost osjećaja političkog glasa s povjerenjem u institucije te upozorava da samo glasanje nije dovoljno da bi se ljudi osjećali saslušanima. Primjer podupire ideju da mogućnost stvarnog utjecaja ima vrijednost za legitimnost i povjerenje.

Zaključak: Ako stvarno saslušavanje povećava legitimnost odluka, tada sudjelovanje učenika podupire tezu i pokazuje zašto demokratsko sudjelovanje treba biti vrijednost školske zajednice.

O–V–P afirmacije

Objekt: odluke koje izravno utječu na učenike.

Vrijednost: demokratsko sudjelovanje.

Pretpostavka: pravedna školska zajednica treba uključiti one na koje odluka izravno utječe.

NEGACIJA

Definicija: Odgovorna odluka je odluka donesena uz odgovornost za njezine posljedice, stručnost i zaštitu učenika.

Kriterij: Odgovorna i sigurna odluka

Zašto imamo kriterij? Što kriterij omogućuje u debati? Omogućuje sucu i objema stranama da vide koja je vrijednost presudna za procjenu teze i argumenata.
Pozitivan Čemu želimo težiti? Želimo težiti odlukama koje štite učenike i za koje postoji jasna odgovornost za posljedice.
Topikalan Kako je povezan s tezom? Povezan je s tezom jer pokazuje granicu sudjelovanja: učenici mogu imati glas, ali ne moraju preuzeti svu konačnu odgovornost.
Konkretan Kako znamo što točno vrednujemo? Mjeri se time jesu li uzeti u obzir dob, zrelost, stručnost, sigurnost i odgovornost onih koji odlučuju.
Dostižan Može li zajednica težiti toj vrijednosti? Moguće je spojiti učeničko sudjelovanje s odgovornošću odraslih i stručnim znanjem.
Relevantan Kako je povezan s argumentima? Sva tri argumenta ispituju zašto pravo na sudjelovanje nije isto što i potpuna odgovornost, stručnost ili stvarna uključenost.
1. Definicija kriterija Što točno znači vrijednost? Odgovorna i sigurna odluka je odluka donesena uz odgovornost za njezine posljedice, odgovarajuće znanje i zaštitu učenika.
2. Zašto je važan globalno? Zašto je ta vrijednost važna izvan ove konkretne teze? Svaka zajednica treba donositi odluke koje istodobno poštuju glas članova i štite ljude od nepotrebnog rizika ili neodgovornosti.
3. Zašto je važan za tezu? Zašto baš ova vrijednost treba odlučiti ovu debatu? Negacija koristi ovu vrijednost da pokaže da teza treba biti razumljena kao smisleno, dobno i situacijski primjereno sudjelovanje, a ne kao prepuštanje svih odluka učenicima.
Veza s argumentima Koje argumente kriterij omogućuje vrednovati? Odgovornost ne može uvijek biti prebačena na učenike; mišljenje nije isto što i stručnost; sudjelovanje može biti simbolično.

Napomena: U Karl Popper vrijednosnoj debati kriterij je vrijednost prema kojoj uspoređujemo posljedice i odlučujemo koja strana bolje dokazuje tezu; nije plan ni način provedbe.

Argument 1: Odgovornost ne može uvijek biti prebačena na učenike.

Tvrdnja: Pravo učenika da sudjeluju ne znači da učenici moraju preuzeti svu odgovornost za konačnu odluku.

Pretpostavka: Demokratsko sudjelovanje mora se povezati s dobi, zrelošću, stručnim znanjem i odgovornošću onih koji imaju formalnu dužnost odlučivanja. Postoje pitanja sigurnosti, zdravlja ili stručne procjene u kojima odrasli moraju imati završnu odgovornost.

Objašnjenje: Koncept dječjeg sudjelovanja prema Konvenciji o pravima djeteta povezuje pravo djeteta da izrazi mišljenje s njegovom dobi i zrelošću. To znači da se glas djeteta treba uzeti ozbiljno, ali ne nužno na isti način u svakoj situaciji.

Potkrijepa: UN – Opći komentar br. 12 o pravu djeteta da bude saslušano — Odbor za prava djeteta tumači pravo djeteta da bude saslušano kao pravo koje se odnosi na pitanja koja ga se tiču, uz odgovarajuću težinu mišljenja s obzirom na dob i zrelost. To znači da slušanje učenika nije isto što i automatsko prihvaćanje njihova prijedloga, nego zahtijeva smislen proces sudjelovanja. UNICEF – Growing with Rights (2026) — UNICEF naglašava da djeca imaju pravo sudjelovati u društvu te da se njihove sposobnosti odlučivanja razvijaju s dobi i okolnostima. To pomaže objasniti zašto sudjelovanje učenika treba prilagođavati njihovoj zrelosti, umjesto da se pretpostavi ili potpuna samostalnost ili potpuna nemoć.

Zaključak: Ako sudjelovanje mora biti povezano s odgovornošću, tada ova tvrdnja ne ruši tezu nego određuje njezinu razumnu granicu: učenici trebaju sudjelovati, ali kriterij odgovorne i sigurne odluke mora ostati zaštićen.

Argument 2: Mišljenje nije isto što i stručnost.

Tvrdnja: Iskustveno mišljenje učenika može biti vrijedno, ali nije jednako stručnom znanju u svakom području.

Pretpostavka: Učenici mogu najbolje znati kako određeno pravilo djeluje na njih, ali ne moraju imati dovoljno znanja za procjenu svih posljedica neke složene odluke. Demokratsko odlučivanje zato ne znači zamjenu stručnosti mišljenjem, nego povezivanje različitih vrsta znanja.

Objašnjenje: OECD naglašava da participacija koristi odlučivanju kada se iskustvo i znanje građana kombiniraju s drugim oblicima znanja i dokazima. To podupire model u kojem se glas učenika čuje, ali se odluka procjenjuje i prema sigurnosti i kvaliteti.

Potkrijepa: OECD – Guidelines for Citizen Participation Processes — OECD navodi da smisleno sudjelovanje može povećati transparentnost, uključivost, legitimnost i odgovornost odlučivanja te koristiti iskustvu i znanju ljudi koji sudjeluju. Za argument je posebno važna ideja da sudjelovanje ima i vlastitu vrijednost i praktičnu korist za kvalitetu odluka. OECD – Government at a Glance 2025 — OECD navodi da uključivanje građana u oblikovanje i provedbu politika može povećati transparentnost, odgovornost i prihvaćanje odluka. Za ovaj argument to pokazuje da iskustvo sudjelovanja može imati demokratsku vrijednost, ali i da treba biti smisleno povezano s procesom odlučivanja.

Zaključak: Ako se iskustveno znanje učenika nadopunjuje stručnim znanjem, sudjelovanje je i dalje vrijedno i podupire tezu, ali kriterij odgovorne i sigurne odluke određuje kako se taj glas treba koristiti.

Argument 3: Sudjelovanje može biti simbolično.

Tvrdnja: Pitati učenike za mišljenje bez stvarne mogućnosti da ono bude razmotreno može oslabiti povjerenje u sudjelovanje.

Pretpostavka: Ako je ishod unaprijed odlučen i učenicima se samo prividno daje riječ, oni mogu naučiti da sudjelovanje nije stvarno. Demokratsko sudjelovanje zato traži barem transparentno objašnjenje kako je mišljenje uzeto u obzir i zašto je konačna odluka takva kakva jest.

Objašnjenje: UN-ov Odbor za prava djeteta naglašava da sudjelovanje nije samo jednokratno saslušavanje, nego proces u kojem se mišljenjima djece daje odgovarajuća težina. OECD također povezuje smisleno sudjelovanje s legitimnošću i povjerenjem.

Potkrijepa: UN – Opći komentar br. 12 o pravu djeteta da bude saslušano — Odbor za prava djeteta tumači pravo djeteta da bude saslušano kao pravo koje se odnosi na pitanja koja ga se tiču, uz odgovarajuću težinu mišljenja s obzirom na dob i zrelost. To znači da slušanje učenika nije isto što i automatsko prihvaćanje njihova prijedloga, nego zahtijeva smislen proces sudjelovanja. OECD – Citizen participation: Why and when to involve citizens? — OECD naglašava da participaciju treba koristiti kada postoji stvaran prostor da doprinese odlučivanju. Ako je ishod unaprijed odlučen i sudjelovanje je samo prividno, proces može razočarati sudionike i narušiti povjerenje; zato je za argument važna razlika između stvarnog i simboličnog sudjelovanja.

Zaključak: Ako je samo prividno sudjelovanje štetno za povjerenje, teza treba značiti smisleno sudjelovanje, a ne puko prikupljanje mišljenja; time se čuva i demokratska vrijednost i kriterij odgovorne odluke.

O–V–P negacije

Objekt: školske odluke i odgovornost za njihove posljedice.

Vrijednost: odgovorna i sigurna odluka.

Pretpostavka: kvalitetna odluka mora povezati glas učenika s odgovornošću onih koji za odluku stvarno odgovaraju.

POBIJANJE

Afirmacija prema negaciji: Sudjelovanje ne znači da učenici moraju imati posljednju riječ. Može značiti pravo da budu saslušani i da njihov doprinos ima stvarnu težinu.

Negacija prema afirmaciji: Ako afirmacija traži da učenici odlučuju o svemu, ne pokazuje zašto bi dob i iskustvo bili nevažni u pitanjima sigurnosti i stručnosti.

UNAKRSNO ISPITIVANJE

Afirmacija: Treba li pitati učenike o odlukama koje ih izravno pogađaju? Može li učenik biti odgovoran ako nikada nije imao priliku sudjelovati? Je li saslušavanje isto što i odlučivanje?

Negacija: Trebaju li učenici odlučivati o pitanjima za koja nisu dovoljno stručni? Tko je odgovoran ako odluka proizvede štetu? Kako razlikovati stvarno od simboličnog sudjelovanja?

  1. USPoredba ZNAČAJA

Afirmacija uspoređuje korist demokratskog iskustva, odgovornosti i prihvaćanja odluka. Negacija uspoređuje rizik loše odluke, sigurnost, stručnost i odgovornost odraslih. Sudac treba procijeniti koja strana bolje povezuje posljedice sa svojim kriterijem.

ZAKLJUČAK

Pitanje nije trebaju li učenici voditi školu umjesto odraslih. Pitanje je imaju li učenici vrijednost kao članovi zajednice čiji se glas treba čuti kada odluke izravno oblikuju njihov život.

IZVORI I DODATNO ČITANJE

Metodološka napomena: Teza je vrijednosna KP teza. Učenici trebaju dokazivati zašto je određena vrijednost važnija, a ne izrađivati detaljan model učeničkog vijeća ili školskog pravilnika.

Debatni blog je napisan u sklopu projekta „Debatiraj lokalno, misli globalno“, koji Hrvatsko debatno društvo provodi u partnerstvu s OŠ Mladost i OŠ Zapruđe, uz financijsku potporu u sklopu EU projekta GEAR UP!, kroz javni poziv Grada Zagreba. Projekt GEAR UP! sufinanciran je sredstvima Europske unije iz programa DEAR.