Solidarna spikaonica: “Slavljenje različitosti: mladi iz različitih društvenih skupina”

Panelisti na ovoj spikaonici su bili su:

Maja Krištafor strastvena je zagovornica ljudskih prava, koja je posljednjih deset godina posvetila borbi za pravdu i jednakost. Kao aktivistkinja, Maja je radila na podizanju svijesti o gorućim društvenim problemima i aktivno se zalagala za prava marginaliziranih zajednica. Uz svoj aktivizam, otisnula se i u svijet poduzetništva te se pozicionirala kao stručnjakinja za employer branding. Svojim opsežnim znanjem i iskustvom, Maja nastavlja osnaživati organizacije i kompanije za poticanje inkluzivnih radnih mjesta i promicanje ravnopravnosti.

Anamaria Macanović diplomirala je sociologiju i filozofiju na Filozofskom  fakultetu u Zagrebu.  S temom migracija susreće se tijekom  studija,  a tijekom jeseni 2015 uključuje se u volonterske aktivnosti inicijative građana, koja ubrzo prerasta u Udrugu Are You Syrious? U udruzi volontira od 2015, prvo na zelenim granicama, skladištima i tranzitnom kampu, a kasnije koordinirajući program odgojno-obrazovne podrške za djecu tražitelje azila u Prihvatilištu za tražitelje azila Porin.  Od 2019 do kraja 2022. je zaposlena u udruzi kao koordinatorica integracije,  gdje koordinira programe integracije (tečaj opismenjavanja  i jezika, odgojno-obrazovnu podršku za djecu, podršku pri ostvarivanju prava itd.)  Premda i sama seli iz Hrvatske početkom 2023 godine, i dalje ostaje aktivna u udruzi u svojstvu dopredsjednice.

Siniša-Senad Musić rođen je u Zagrebu, u romskom civilnom sektoru radi od 2014. godine. Trenutno je potpredsjednik Romska organizacija mladih Hrvatske te izabrani član vijeća romske nacionalne manjine grada Zagreba. Radi s mladima, a nešto što bi izdvojili u njegovom životopisu jest da je prvi Rom koji je dobitnik Nagrade hrvatskog glumišta za iznimni kazališni doprinos. Vodi RoUm, prvo romsko socijalno poduzeće koje je dobilo brojne nagrade i priznanja za svoje djelovanje. Neke od aktivnosti koje provodi u udruzi su forum teatar „Imamo li izbora“ gdje nastoji ukazati na diskriminaciju Roma u društvu te program mentora učenicima u osnovnoj i srednjoj školi kako bi imali bolje obrazovne ishode.

Moderatorica spikaonice je bila Jelena Lara Marinković.

Cilj ove spikaonice je bio doznati neke od specifičnih problema s kojima se nose mlade osobe koje su dio LGBTIQ+ zajednice, mladi Romi i mladi migranti i tražitelji azila u Hrvatskoj, ali i njihova potencijalna rješenja.

Na samom početku, panelisti su predstavili sebe i udruge u kojima djeluju. Anamaria je ponešto rekla o udruzi Are You Serious?, Maja o Duginim obiteljima, a Siniša o udruzi ROM.hr.

Već pri samom predstavljanju udruga su zapravo istaknuli neke o d problema s kojima se nose mladi pripadnici ovih društvenih skupina, a kasnije kroz pitanja su tu temu i produbili.

Anamaria je kao najveći problem istaknula neadekvatnu integraciju izbjeglica u obrazovni sustav koji je u potpunosti neprilagođen za njih i njihove okolnosti. S time je otežano i stvaranje socijalnih veza s vršnjacima što uvelike otežava cjelokupnu integraciju u društvo.

Nadalje, Maja je na prvom mjestu istaknula problem nemogućnosti obavljanja potpomognute oplodnje za žene koje su dio LGBTIQ+ skupine, napade na transseksualne osobe te općenito nasilje nad mladima koji su dio ove zajednice. Ističe kako je provedeno istraživanje o mentalnom zdravlju mladih LGBTIQ+ osoba te kako je to najveće takvo istraživanje u Hrvatskoj, a rezultati tog istraživanja su zaista poražavajući. Veliki broj mladih je doživio vršnjačko nasilje, veliki postotak pokušao zbog toga počiniti samoubojstvo, a najveći broj mladih je barem jedno pokušalo zatražiti psihološku pomoć

Siniša je naveo brojne probleme Roma kao što su život u segregiranim naseljima u lošim uvjetima te razvoj djece i mladih u segregiranom obrazovanju, stereotipizaciju i diskriminaciju svih Roma, to što žene vrlo mlade postaju majke, obiteljsko nasilje i još mnogo toga.

Panelisti su se dotakli vrlo specifičnih primjera i detalja koje vam svakako savjetujemo da pogledate u snimci spikaonice.

Kako ne bi ostalo samo na tome, Jelena Lara je pitala paneliste što bi bila neka rješenja za probleme koje su naveli.

Anamaria ističe kako su sustavne promjene spore, i zato bi trebalo krenuti od nas samih kao najbrži način za promjenu.

„Ponajprije, ono što svi mi možemo je vidjeti na koji način možemo iskoristiti svoja znanja i iskustva da pružimo podršku ovim mladim ljudima, primjerice kroz volontiranje.“ -Anamaria

Također, poziva sve koji žele znati kako mogu doprinijeti i pomoći migrantima da se slobodno jave udruzi.

Maja ističe kao najveće sustavno rješenje je dostupna psihološka podrška mladima te edukacija nastavnika i općenito osoba koje rade s ovom društvenom skupinom. Iz osobne perspektive, ističe kako ej u potpunosti uredu pitati, a ne imati neke pogrešne zaključke ili informacije zbog nedostatka znanja. Također navodi:

„Kada se u društvu priča o LGBTIQ+ osobama ili bilo kojoj manjinskoj skupini, na pogrdan način, samo da kažete ‘hej to nije u redu’ već je neki pomak napravljen…“ -Maja

Siniša ističe kako bi najefektivnije rješenje bilo razvoj romskog civilnog društva te prihvaćanje romskih udruga od strane šireg društva te povećanje obrazovnog kapaciteta romske zajednice.

Na kraju, spikaonicu smo zaključili u pozitivnom tonu tako da su panelisti naveli neke od pozitivnih promjena koje su se dogodile ili se događaju za ove društvene skupine.

Anamaria ističe zainteresiranost mladih za temu migranata i povećanje mladih volontera u udruzi te neka sustavna rješenja koja se nastoje implementirati.

Maja je vrlo zadovoljna pozitivnim promjenama koje se događaju iz dana u dan. Mogućnost zakonskog sklapanja životnog partnerstva, put ka neometanom posvajanju i udomljavanju osoba koje su dio LGBTIQ+ zajednice, širenje PRIDE-a u drugim lokalnim zajednicama u Hrvatskoj. Generalno smatra da ima puno manje diskriminacije nego 2000-ih.

Siniša navodi veće brojeve mladih u sustavu obrazovanja, a pogotovo romskih studenata. Također, kaže da su politike, inicijative i programi za Rome u Hrvatskoj zaista na puno višoj razini nego u nekim drugim državama.

Cijelu spikaonicu možete pogledati ovdje.

Ostale spikaonice možete pogledati ovdje.

Opći cilj projekta je osvještavanje mladih o položaju osoba s manje mogućnosti i osnaživanje mladih za podršku osobama s manje mogućnosti.

🔛 Projekt „Solidarne spikaonice“ provodi grupa mladih (žena), uz financijsku podršku Agencije za mobilnost i programe Europske unije kroz program #EuropeanSolidarityCorps. Projekt provodimo u sklopu našeg programa #Zajedno.

Izvor teksta: Anđela Balić