Analogija je logička metoda posrednog zaključivanja gdje se uspoređuju dvije stvari na temelju zajedničkih sličnih osobina. To je misaoni postupak pri kojem se iz opažanja da se dva objekta podudaraju u određenom broju svojstava ili odnosa, izvodi zaključak da se podudaraju i u drugim svojstvima ili odnosima.
Važno je naglasiti da analogija nije apsolutni dokaz da postoji podudarnost već pokazuje vjerojatnost.
Analogija nam pomaže jasno oslikati kojom logikom smo se vodili prilikom izrade našeg argumenta.

Kako napraviti analogiju?

1. Pogledajte vlastiti argument i definirajte odnos KOJIH SUBJEKATA želite prikazati analogijom.
2. Nakon što ste odredili subjekte, pogledajte KAKAV ODNOS ti subjekti imaju, odnosno kakav odnos vi dokazujete.
3. Sjetite se subjekata koji imaju SLIČAN ODNOS kao odnos koji dokazujete.

 

PRIMJER:

Teza: ODV da bi država trebala davati građanima poticaje za kupovinu goriva

Prvo što radimo je da definiramo subjekte u ovoj tezi, a to su država i građani.
Sljedeća stvar je da definiramo kakav odnos dokazujemo. U svrhu davanja ove analogije dokazivat ćemo da je davanje poticaja za gorivo od strane države beskorisno.
Pritom dokazujemo da država uzima od građana putem poreza nešto dobro, a to su plaće građana i vraća im nešto beskorisno, a to su poticaji za gorivo.
Nakon što smo razjasnili subjekte i odnose, pokušajmo se sjetiti kada je u životu netko vama uzeo nešto dobro i želio vam vratiti nešto beskorisno.

Primjer: Kada država uzima od vas plaću kroz poreze, kako bi vam vratila poticaj za gorivo, je isto kao da prijatelj od vas uzme žvaku i vrati vam je prožvakanu.

Teza: ODB uveo pozitivnu diskriminaciju za pripadnike manjina

Opet ćemo pogledati odnos koji subjekata dokazujemo. Kroz pozitivnu diskriminaciju želimo izjednačiti položaj pripadnika manjine i pripadnika većinske zajednice.
Sljedeće što se pitamo je u kakvom su oni odnosu? Odnos koji dokazujemo je odnos nejednakosti.
Zadnje pitanje je, možemo li se sjetiti dva subjekta koja su u nejednakim položajima, ali se od njih očekuje isti rezultat.

Primjer: Želimo uvesti pozitivnu diskriminaciju jer u trenutačnom sustavu, očekujemo od pripadnika manjina da si osiguraju jednake životne uvijete kao što ih imaju pripadnici većinskog stanovništva.
Ovo očekivanje je nerealno, otprilike jednako kao da očekujemo od paraplegičara da trči jednako brzo kao Usein Bolt.

 

GREŠKE U IZRADI ANALOGIJA

Greška koju često vidimo je da debatanti miješaju analogiju s objašnjenjem unutar argumenta.
Analogiju možemo koristiti kao ilustraciju, kao vjerojatnost da će se određena tvrdnja ostvariti, ali ona nikako ne objašnjava samu tvrdnju. Sjetimo se da analogija sama po sebi nije čak niti čvrsti dokaz za određenu tvrdnju.  Argument koji isključivo počiva na analogiji je slabi argument. Njegov uspjeh ovisi samo o tome hoće li druga strana imati relevantniji primjer, dokaz ili analogiju.

Još jedna učestala greška koja se potkrade debatantima je LAŽNA ANALOGIJA.

To je greška kada uspoređujemo dva objekta na temelju sličnosti, pritom ignorirajući jednu ili više važnih različitosti koje u biti onemogućuju da tvrdima da je jedan odnos istovjetan drugome.

Primjer: Ako tvrdite da se treba zabraniti oružje jer se njime može nekoga ubiti, onda bi trebali zabraniti i noževe jer se I njima može ubiti.

Iako je točno da se oba predmeta mogu iskoristiti za ubojstvo, nož ima nekakvu praktičnu svrhu u svakodnevnom životu, dok je isključiva svrha pištolja ozljeđivanje/ubijanje.

KAKO DEBATIRATI S ANALOGIJAMA?

Kada dajte analogije držite se pravila da one moraju biti TOČNE, VIZUALNE I JEDNOSTAVNE.
Točnost analogija ovisi o tome jeste li pravilno detektirali subjekte i njihove odnose koje dokazujete.
Vizualnost označava da je analogija nešto što svi u prostoriji mogu zamisliti kao realnu mogućnost, kao stvaran odnos te kao nešto što svakodnevno susreću.
Analogija je dobra ukoliko je se ne mora objašnjavati i ukoliko davanje analogije ne traje više od 15 sekundi. Sve više od toga znači da je analogija pretjerano komplicirana i da će unijeti u debatu samo još više konfuzije umjesto da razjasni koje je vaše stajalište u debati.

Zadnja stvar koju je važno naglasiti je da ne pobijajte analogije. Nitko nije pobijedio debatu pobijajući analogiju. Pobijanje analogije je isto kao pobijanje primjera.
Poanta debate je pokazati da logika iza analogije nije dobra, a ne da sama analogija nije dobra.