Inspirirani srednjoškolskim turnirom u Rijeci, odlučili smo da je tema ovog posta ad hoc debata. Vjerujemo da znate, ali vodeći se prvim postulatom debate – sve treba razjasniti čak i kad mislimo da je jasno – ad hoc debata je debata za koju se teza saznaje neposredno prije same debate. To je najčešće 60 minuta prije debate, ali ovisno o prirodi turnira može biti manje – recimo 30 minuta.
Kako u kratkom vremenu smisliti debatni slučaj koji inače u klubovima smišljate tjednima? Lako!
Za početak – ad hoc teze su znatno jednostavnije. Najčešće su vezane uz aktualne događaje ili probleme o kojima bi svi trebali imati određeno predznanje. Tijekom ad hoc debata od vas suci ne očekuju prezentiranje detaljnih istraživanja i podataka jer su svjesni da ste ograničeni vremenom pripreme, ali i resursima poput interneta – kojeg nije dozvoljeno koristiti prilikom pripremanja za debatu.

Svi znamo kako su debatanti inače nevjerojatno temeljiti u istraživanju materijala te izuzetno opremljeni za detaljne analize primjera – tako da smo svjesni koliki su ad hoc debate hendikep.

U predviđenom vremenu od vas se očekuje da napravite case za samo jednu stranu, što vam olakšava posao. Naravno, pametno je analizirati potencijalne strategije suprotne strane kako biste znali pripremiti odgovore, ali to ipak zahtijeva puno manje razmišljanja nego smišljanje cijele argumentacije za dvije strane debate. I za kraj – jednom kada naučite kako postaviti slučaj samo se morate prisjetiti svega što su vas voditelji naučili i držati se toga kako biste bili što produktivniji. Ovo je uvijek najlakši dio cijele priče jer ste kao odgovorni debatanti pomno pratili kako radite argumentaciju s voditeljima i znate sve korake, pitanja i načine kako se dolazi do dobrog slučaja.

Kada čujete tezu, najvažnije je zapitati se što ona uopće znači. Ako brzo i točno odgovorite na ovo pitanje, cijeli proces dalje znatno je jednostavniji. Razmislite o čemu i zašto bi vaši voditelji (koji su između ostalog smišljali teze) htjeli da vi raspravljate unutar ove teme. Ako je teza “Treba vratiti kulturnu baštinu u zemlje njihovog porijekla” – zapitajte se želimo li slušati raspravu o tome koji će muzej biti posjećeniji i može li se sarkofag sigurno prebaciti iz Londona u Kairo – ili raspravu o tome čemu služi kulturna baština, kako ju najbolje koristiti i tko, zašto i u ime koje vrijednosti polaže pravo na kulturnu baštinu (hint – ovo drugo).
Ovo pravilo vrijedi za sve teze, ali za ad hoc je posebno važno da ipak malo pomnije razmislite koja je najvažnija rasprava koju možete voditi, prije nego što otrčati za prvom idejom koja vam padne na pamet.

Nakon što otkrijete koje je temeljno pitanje unutar debate, na vama je da zajedničkim snagama definirate tezu – raspravite na koga se ona odnosi i koju ćete strategiju primijeniti u debati.

Ukoliko debatirate u WS formatu važno je zapitati se traži li ova teza od vas da postavite plan ili je dovoljno predstaviti sukob vrijednosti. Ukoliko zaključite da se od vas očekuje plan, krenite s određivanjem problema i njegova uzorka te razradom samog mehanizma plana. Pri razradi plana, jako je važno odrediti i koliko taj plan mora biti detaljan. Pametno je pravilo – ako plan treba objašnjavati dulje od 30 sekundi – smisli drugi, jednostavniji plan.

Kada svi članovi ekipe imaju istu sliku o tezi, vrijeme je za idući korak, a to je svima najdraži brainstorming. Cilj je u što kraćem vremenu smisliti što više mogućih ideja za argumente kako biste mogli odabrati one najbolje. U ovoj fazi je najvažnije da ne trošite vrijeme na svađu i nadvikivanje već koncentrirano i jasno međusobno prezentirate svoje ideje. Kad završite brainstorming i imate ideju koje argumente možete koristiti, poredajte ih po jačini. Upamtite – najjači argumenti uvijek idu prvi. Pokušajte svoje argumente razraditi u jednostavne rečenice i provjeriti dokazujete li stvarno tezu ili ste zapeli na nekih pola puta do toga.
U KP formatu, nakon što se odaberu argumenti, mora se osmisliti i kriterij do kojeg vaši argumenti dovode.

Sada kada postoji nacrt svih elemenata vašeg casea potrebno ih je napuniti sadržajem. Kako biste to postigli pomoći će vam debatna teorija naučena na sastancima. Zato se prisjetite koji su dijelovi argumenta, koji su dijelovi kriterija – sveukupno; koji su dijelovi slučaja.

Svi ćemo se složiti da je gotovo neizvedivo u zadanom vremenu govor napisati od riječi do riječi, zato koristite natuknice koje će vam služiti kao podsjetnik. Kako bi case bio što bolje raspisan pitajte se što više ZAŠTO i pripazite da pokazujete kako su elementi vaših slučajeva povezani s tezom. Zajedničkim radom i međusobnim nadopunjavanjem trebali biste efikasno raspisati svoje argumente i kriterij (ili planski dio teze).

Neke od vještina koje ad hoc debate razvijaju su: timski rad, snalaženje u novoj situaciji, kritičko promišljanje, organizacija vremena itd. Upravo organizacija vremena predstavlja većini ekipa problem. Gledajte na sat. Krenite fokusirano nakon objave kola prema svojoj učionici samostalno promišljajući o tezi, kad uđete u prostoriju krenite zajednički raditi. Odredite jednog člana ekipe koji će mjeriti vrijeme i upozoriti da nakon 10 minuta krenete raditi argumente ili prekinuti raspravu ako zapnete ne nečemu. I naravno – dogovorite se da ćete slušati tog člana ekipe. Bolje da vam na kraju ostane vremena kako biste poslušali svog A1 govornika ili govornicu, nego da na početku neracionalno potrošite vrijeme pa sudac uđe prije nego li ste gotovi.

Prilikom smišljanja svake ad hoc teze, osobe zadužene za njezino nastajanje vode računa o tome koliko je izvedivo u zadanom vremenu moći smisliti sve što je potrebno, tako da nemojte ulaziti u debatu s mišlju da je nešto nemoguće.

I za kraj, najbolja priprema za ad hoc debatu je svakodnevno praćenje aktualnih događanja.

Čitajte novine.
Dobre novine.
Buzzfeed i facebook nisu novine.