Zašto debata?

Globalno društvo u kakvom danas živimo omogućava nam brzu razmjenu informacija i raspravu o istima, a uspjeh u radnoj i poslovnoj atmosferi u velikoj je mjeri povezan sa vještinama komunikacije i razmišljanja. Ipak, mladim ljudima unatoč svim edukacijskim nastojanjima često nedostaju upravo te vještine potrebne za uspješan život. U spomenutom kontekstu, kao i kontekstu rastuće važnosti rasprave o socijalnim i političkim pitanjima i važnosti aktivnog građanstva, metode koje uključuju debatiranje, javne govore i slične komunikacijske aktivnosti trebaju biti prepoznate kao izuzetno važne za djecu i mlade.

Prevladavajuće mišljenje o debati kao natjecateljskoj aktivnosti u drugi plan stavlja njene druge vrijedne uloge. Jedna od njih je upotreba debate kao metode za učenje. Takvo, aktivno učenje, omogućava učenicima i studentima da rade individualno i u timu, samostalno istražuju, razvijaju komunikacijske i govorničke vještine, kritički razmišljaju, grade argumente i bolje upoznaju društvena pitanja (Reppert 1991; Crenshaw 1998, Arbenz 2001., Ajduković 2007).

U suštini, istraživanje i rasprava o nekom stavu i zagovaranje tog stava predstavlja cjelovitiji način učenja od čitanja udžbenika ili slušanja predavanja bez obzira na opaženu kvalitetu navedenih (Tumposky 2004, p. 52).

Prednosti korištenja debate i neformalnih metoda obrazovanja u školama

Uz dokazano poboljšanje rezultata, istraživanja pokazuju da sudjelovanje u debatnim aktivnostima motivira učenike i pomaže im u primjeni stečenog znanja. u jednom od istraživanja 79% preddiplomaca engleskog jezika izjavilo je da ih je debatiranje na predavanjima motiviralo na učenje (Goodwin 2003). Grupa studenata ekonomije izjavila je da im debate na predavanjima pomažu u razumijevanju problema (88% studenata, Rao 2010). studenti ekonomije u drugom istraživanju tvrde da im debata pomaže u razumijevanju stvarne važnosti ekonomije (75% ispitanih) i analiziranju stvarnih situacija (72% ispitanih) te ih čini motiviranijima da se bave temom i na akademskoj ali i poslovnoj razini (Vo i Morris 2006) .

Motivacija u učenju i radu

Istraživanja pokazuju da debata unaprjeđuje i iznimno važnu vještinu kritičkog razmišljanja. Metaanaliza rada s mladima (Allen et al., 1999) pokazuje da iskustvo u komunikacijskim vještinama (uključujući debatu) poboljšava sudionikovu sposobnost kritičkog razmišljanja i do 44%. učitelji debatanata koji su sudjelovali u Londonskoj debatnoj ligi tvrde da je sudjelovanje na takvom natjecanju pomoglo učenicima u odabiranju dokaza za pojedine tvrdnje i strukturiranju argumenata, a te tvrdnje podupiru i sami debatanti koji razvijanje sposobnosti kritičkog razmišljanja navode kao jednu od pet najvećih prednosti bavljenja debatom (Jerome i Algarra 2006, Ajduković 2007).

Kritičko razmišljanje

Najviše dokaza ovih tvrdnji dolazi iz korelacije između sudjelovanja u debatnim aktivnostima i školskim ili akademskim rezultatima. Najnovije i najveće istraživanje o toj korelaciji pokazuje da su debatanti 25% uspješniji od svojih kolega u završavanju srednje škole te da postižu bolje rezultate u testovima čitanja i poznavanja jezika (Mezuk et al. 2010).
Te rezultate podrupiru i druga istraživanja, kao istraživanje koje je pokazalo da debatanti postižu 25% bolje rezultate na testovima čitanja i razumijevanja od učenika iz istih škola koji se debatom ne bave (Collier 2004). osim toga, pokazalo se da su debatanti skloniji pohađanju satova od ostalih vršnjaka, ali i da postižu bolje rezultate u biologiji, geografiji, povijesti, umjetnosti i engleskom kao stranom jeziku.

Istraživanja također ukazuju kako debatiranje motivira sudionike na visoko obrazovanje. Američki učenici koji su debatirali u srednjoj školi spremniji su i motiviraniji na nastavak obrazovanja od svojih vršnjaka (Collier 2004; Shuster 2008).

Školski i akademski rezultati

Osim poboljšanja u akademskim dostignićima pokazalo se da debatiranje pomaže samopouzdanju, što dokazuje Ofstedovo istraživanje provedeno 2007. u 44 britanske škole. Učenici koji se bave debatom osjećaju se zbog nje samouvjerenije, poduzetnije, sposobnije samostalno rješavati probleme, raditi u grupi te proučavati istraživanja i analizirati rezultate. Mladi su također pokazali značajan napredak u ostvarivanju komunikacije sa vršnjacima i roditeljima (Marjanović i Ajduković, 2007).

Poduzetnost i samopouzdanje

U istraživanju provedenom na studentima američkih sveučilišta, 74% studenata iz različitih fakultetskih usmjerenja smatra da im je sudjelovanje u debati na predavanjima pomoglo u razvijanju komunikacijskih vještina (Cronin 1990).
Ovakve tvrdnje podupire istraživanje provedeno na 286 studenata i 193 učenika srednje škole koji smatraju da je upravo razvijanje komunikacijskih vještina najveća prednost natjecateljskom debatiranja (Williams et al. 2001 i Littlefield 2001). Japanski studenti smatraju da im je debatiranje uvelike pomoglo u razvijanju govorničkih i komunikacijskih vještina (Inoue i Nakano 2004).

Komunikacijske vještine

U nekoliko istraživanja, koja su mjerila utjecaj debate na razvoj svijesti o aktivnom građanstvu kao i kroz evaluaciju projekata koji su za metodu rada sa mladima koristili debatu, pokazalo se kako debata razvija svijest o važnosti aktivnog građanstva nevezan za temu kroz koju se koristi. debatiranje i sudjelovanje u debatnim aktivnostima povećali su vjerojatnost da će mladi aktivno sudjelovati u radu nevladinih organizacija, sudjelovati u volontiranju i aktivno se uključiti

U političke procese u svojoj zajednici. uz sve navedeno, sudjelovanje u debatnim aktivnostima, bilo natjecateljskim ili u sklopu predavanja, pomaže sudionicima da razviju svijest o toleranciji i kulturalnoj raznolikosti (Williams et al. 2001; Littlefield 2001; Inoue i Nakano 2004).