Kako mladi mogu sudjelovati u donošenju odluka? Na koje načine mogu pokrenuti promjene u svojim školama i lokalnim zajednicama? Kako argumentirano zastupati svoje stavove i potaknuti druge na djelovanje? To su samo neka od pitanja kojima su se mladi ambasadori bavili tijekom četiri dana zajedničkog učenja, istraživanja i razmjene iskustava.

Učenje kroz iskustvo i aktivno sudjelovanje

Tijekom treninga sudionici su kroz interaktivne radionice, rasprave, simulacije i praktične zadatke razvijali kompetencije potrebne za aktivno sudjelovanje u društvu. Posebna pažnja bila je posvećena demokratskom odlučivanju, zagovaranju, javnom nastupu, participativnom budžetiranju te ulozi mladih u prepoznavanju i rješavanju problema u zajednici.

Jedna od aktivnosti bila je i interaktivna gradska misija „Mladi mijenjaju Zagreb!”, tijekom koje su sudionici istraživali grad, upoznavali prostore važne za društveni i politički život te promišljali o potrebama mladih i mogućnostima njihova uključivanja u donošenje odluka.

Kroz vježbe javnog nastupa i argumentacije učili su kako jasno prenijeti svoju poruku, predstaviti ideje i razgovarati s donositeljima odluka.

Mladi u Gradskoj skupštini Grada Zagreba

Poseban dio programa bio je edukativni posjet Gradskoj skupštini Grada Zagreba, održan 6. studenoga. Mladi ambasadori imali su priliku razgovarati s predsjednikom Gradske skupštine Matejem Mišićem te gradskim zastupnicima Martom Kiš, Doroteom Šafranić i Karlom Vedakom.

Tijekom susreta raspravljali su o mogućnostima aktivnog uključivanja mladih u donošenje odluka, razlikama između političkih pitanja na lokalnoj i nacionalnoj razini te važnosti argumentiranog dijaloga s predstavnicima vlasti.

Susret je bio prilika da učenici iz prve ruke upoznaju rad lokalnih institucija i osvijeste da njihovi stavovi, pitanja i prijedlozi imaju mjesto u javnom prostoru.

Od aktivnog sudjelovanja do brige o mentalnom zdravlju

Trening je održan u sklopu projekta „Glas za mir u glavi”, čiji je cilj osnažiti mlade za aktivno sudjelovanje u zajednici, s posebnim naglaskom na mentalno zdravlje i dobrobit mladih.

Polazeći od ideje da mladi najbolje poznaju vlastite potrebe, projekt ih nastoji osposobiti da samostalno prepoznaju izazove u svojim školama, razvijaju prijedloge rješenja i aktivno sudjeluju u njihovoj provedbi.

Zagrebački trening bio je prvi korak u tom procesu. Stečena znanja i vještine mladi ambasadori prenosit će u svoje škole, gdje ih očekuju aktivnosti usmjerene na prepoznavanje potreba vršnjaka, edukaciju o mentalnom zdravlju, razbijanje stigme i razvoj inicijativa koje će doprinijeti kvalitetnijem školskom okruženju.

U nastavku projekta sudionici će pripremati vršnjačke radionice, sudjelovati u kampanji „Odbaci stigmu”, organizirati razgovore o temama važnima za mlade te razvijati prijedloge konkretnih promjena u svojim zajednicama.

Četiri dana provedena u Zagrebu pokazala su koliko je važno mladima pružiti prostor za učenje, razmjenu mišljenja i aktivno sudjelovanje.

Jer mladi nisu samo budućnost zajednice – oni su njezin važan dio već danas.

Zahvaljujemo svim mladim ambasadorima, njihovim nastavnicima i partnerskim školama na sudjelovanju i angažmanu te Gradskoj skupštini Grada Zagreba na gostoprimstvu i otvorenom dijalogu.

Projekt „Glas za mir u glavi” provodi Hrvatsko debatno društvo u partnerstvu s Gradom Vinkovcima i trima vinkovačkim srednjim školama, uz sufinanciranje Europske unije kroz program Erasmus+.

FORMAT I NAMJENA

Debatni format: World Schools (WS)

Vrsta debate: planska teza

Ciljana skupina: srednjoškolski debatanti, nastavljači i učenici koji već poznaju osnovnu strukturu WS formata

Tematsko područje projekta: Aktivno sudjelovanje mladih

Namjena: učenje o političkom sudjelovanju mladih, izbornom pravu i odnosu između dobi, političke zrelosti i iskustva sudjelovanja.

Debatni slučaj je zamišljen kao materijal za pripremu afirmacijske/propozicijske i negacijske/opozicijske ekipe. U skladu s WS formatom, propozicija mora jasno definirati tezu i, kada je riječ o planskoj tezi, predstaviti provediv plan; opozicija može osporavati problem, plan, njegove posljedice i opravdanost te ponuditi alternativu. Debata se vodi kroz argumente, pobijanje i POI-je, bez KP kriterija.

1. UVOD I KONTEKST

Mladi svakodnevno žive posljedice odluka koje donose lokalne vlasti: od javnog prijevoza, sigurnosti ulica i dostupnosti sportskih sadržaja do prostora za mlade, kulture i obrazovanja. Ipak, u Hrvatskoj se pravo glasa na izborima stječe s navršenih 18 godina.

U europskim državama postoje različiti modeli. Austrija je pravo glasa proširila na 16-godišnjake na nacionalnoj razini, dok više država omogućuje glasanje sa 16 godina barem na izborima za Europski parlament. Škotska je dobnu granicu od 16 godina uvela i za izbore za lokalnu vlast i škotski parlament.

Debata zato otvara pitanje treba li mladima dati formalni politički alat za sudjelovanje ranije ili je važnije da se politička participacija najprije razvija kroz obrazovanje, savjete mladih, udruge i druge oblike uključivanja.

2. DEBATNA TEZA

Ovaj dom bi omogućio glasanje na lokalnim izborima osobama od 16 godina.

3. DEFINICIJE

Lokalni izbori – izbori na kojima građani biraju predstavnička i izvršna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Glasanje – pravo birača da na izborima izrazi svoj izbor između ponuđenih kandidata, lista ili opcija.

Osoba od 16 godina – osoba koja je na dan održavanja izbora navršila 16 godina, ali još nema 18 godina.

Mladi – u ovom slučaju osobe od 16 do 29 godina; pojam se koristi radi analize šireg položaja mladih, iako se teza neposredno odnosi samo na 16- i 17-godišnjake.

4. KONTEKST DEBATE I PROBLEM

Mladi od 16 i 17 godina izravno su pogođeni lokalnim javnim politikama, ali nemaju mogućnost utjecati na sastav lokalnih vlasti glasom na izborima. Istodobno, nije jasno bi li proširenje biračkog prava povećalo kvalitetu i dugoročnost političke participacije ili bi birači u toj dobi zbog nedostatka iskustva i političke nezainteresiranosti bili previše podložni utjecaju okoline.

5. STATUS QUO

U Hrvatskoj je opća dobna granica za ostvarivanje biračkog prava 18 godina. Na razini Europske unije postoje primjeri država koje su za europske izbore omogućile glasanje sa 16 godina, a Škotska je pravo glasa sa 16 godina proširila i na lokalne izbore. OECD navodi da niža dobna granica može mladima približiti izborne procese upravo u dobi kada su politička socijalizacija u školi i obitelji posebno snažne.

6. SUKOB U DEBATI

Propozicija sukob postavlja između uključivanja mladih u formalnu demokraciju i zadržavanja sadašnje dobne granice radi procjene političke zrelosti, informiranosti i odgovornosti birača.

7. DEBATNI SLUČAJ

PROPOZICIJA

Glavna linija slučaja: Propozicija treba dokazati da je predložena promjena opravdana, da rješava relevantan problem i da njezine koristi nadmašuju moguće rizike.

PLAN

ARGUMENTACIJA PROPOZICIJE

Argument 1: Glas treba imati onaj na čiji život odluke izravno utječu.

Tvrdnja i objašnjenje: Lokalne odluke oblikuju prijevoz, javne prostore, sigurnost, sport, kulturu i druge usluge koje mladi svakodnevno koriste. Dob od 16 godina ne znači da osoba nema politički interes samo zato što još nije punoljetna. Ako se od mladih očekuje da poštuju lokalna pravila i žive s posljedicama javnih odluka, razumno je dati im i mogućnost da sudjeluju u izboru onih koji te odluke donose.

Potkrijepa: OECD-ovo istraživanje o mladima pokazuje da mladi često imaju ograničene mogućnosti institucionalnog sudjelovanja, iako odluke javnih vlasti izravno utječu na njihov život. OECD zato preporučuje uključivanje mladih u različite faze oblikovanja javnih politika te preispitivanje dobnih ograničenja za političko sudjelovanje kada je to primjereno. To je važno za ovu tezu jer lokalna razina nije apstraktna: odluke o javnom prijevozu, sportskim sadržajima, prostorima i komunalnim uslugama izravno oblikuju svakodnevicu mladih. OECD Youth at the Centre of Government Action

Primjer: OECD navodi da su neke države razvile formalne mehanizme uključivanja mladih, uključujući savjetodavna tijela i druge oblike institucionalnog sudjelovanja. To pokazuje da se sudjelovanje mladih može organizirati kao dio redovitog demokratskog sustava, a ne samo kroz povremene projekte. OECD – sudjelovanje i reprezentacija mladih

Poveznica s tezom: Ako lokalna demokracija treba predstavljati stanovnike na koje njezine odluke utječu, uključivanje 16- i 17-godišnjaka povećava reprezentativnost i izravno podupire tezu.

Argument 2: Glasanje u 16. i 17. godini može razviti dugoročnu naviku sudjelovanja.

Tvrdnja i objašnjenje: Prvi kontakt s izborima događa se u razdoblju kada mladi još uvijek imaju snažnu povezanost sa školom, obitelji i drugim strukturama koje mogu pomoći u razumijevanju demokratskog procesa. Time se glasanje može pretvoriti iz apstraktne građanske obveze u iskustvo koje mladi uče koristiti.

Potkrijepa: OECD navodi Austriju kao prvi OECD-ov primjer države koja je 2007. spustila opću dobnu granicu za glasanje na 16 godina. Istraživanja austrijskog iskustva pokazuju da su 16- i 17-godišnjaci na prvim izborima glasali u većoj mjeri od starijih birača koji su prvi put glasali, bez značajnih razlika u političkoj zrelosti u pogledu interesa i znanja. Posebno je važno da je reforma bila povezana s dodatnim građanskim obrazovanjem i informiranjem mladih. OECD Youth Policy Toolkit – dobna granica za glasanje

Primjer: Austrija pokazuje da spuštanje dobne granice ne mora biti izolirana mjera. Može se povezati sa školskim građanskim obrazovanjem i pripremom mladih za prve izbore, čime se odgovornost za kvalitetno sudjelovanje dijeli između izbornog sustava i obrazovnih institucija. OECD – austrijsko iskustvo

Poveznica s tezom: Ako je cilj razvijati aktivne građane, iskustvo stvarnog glasanja u ranijoj dobi može biti učinkovitiji početak političkog sudjelovanja od čekanja do 18. godine.

Argument 3: Lokalna razina je prikladno mjesto za proširenje biračkog prava.

Tvrdnja i objašnjenje: Lokalna politika je konkretnija i bliža svakodnevnom iskustvu mladih od mnogih nacionalnih političkih pitanja. Mladi mogu vidjeti posljedice odluka o autobusnim linijama, parkovima, sportskim terenima ili kulturnim programima. Zbog toga je lakše povezati politički izbor s vlastitim iskustvom.

Potkrijepa: Lokalna razina posebno je zanimljiva jer mladi mogu neposredno povezati svoj glas s konkretnim javnim politikama. OECD navodi da se dobna granica ispod 18 godina već koristi u različitim subnacionalnim izborima, uključujući Austriju, Estoniju i dijelove Njemačke. To daje propoziciji važan odgovor na prigovor da je glasanje sa 16 godina nužno prevelik korak: u nekim sustavima ono je već dio lokalne demokratske prakse. OECD – Governance for Youth, Trust and Intergenerational Justice

Primjer: Škotska od 2015. omogućuje 16- i 17-godišnjacima glasanje na izborima za škotski parlament i na lokalnim izborima. Kasnija istraživanja povezuju rano iskustvo glasanja s većom vjerojatnošću sudjelovanja i u kasnijim izborima. Škotski parlament – izbori i pravo glasa sa 16 godina

Poveznica s tezom: Ako se politička participacija treba učiti kroz stvarne situacije, lokalni izbori nude razumljiv i neposredan prostor za prvo iskustvo formalne demokracije.

OPOZICIJA

Glavna linija slučaja: Opozicija treba pokazati da propozicijski model ne rješava problem dovoljno dobro, da proizvodi ozbiljne neželjene posljedice ili da je postojeći sustav ili drugačiji pristup bolji.

ARGUMENTACIJA OPOZICIJE

Argument 1: Biračko pravo treba povezati s razinom odgovornosti i političke zrelosti.

Tvrdnja i objašnjenje: Glas na izborima nije samo mogućnost izražavanja mišljenja nego i izbor predstavnika koji odlučuju o proračunu, javnim uslugama i pravilima. Dob od 18 godina u postojećem sustavu povezana je s punoljetnošću i većim stupnjem pravne i društvene odgovornosti. Spuštanje granice na 16 godina prekida tu dosljednost.

Potkrijepa: Opozicija može tvrditi da pravo glasa treba pratiti punoljetnost jer je punoljetnost povezana s nizom drugih pravnih i društvenih odgovornosti. Međutim, ta povezanost nije univerzalno pravilo za izborna prava: različite države određuju dobne granice različito, a neke već odvajaju dobnu granicu za glasanje od opće punoljetnosti. Zato sama činjenica da je u Hrvatskoj dobna granica 18 godina ne dokazuje da je dob od 18 godina nužno najbolja granica za svako političko pravo. OECD – pregled dobnih granica za glasanje

Primjer: OECD navodi da su u većini OECD država nacionalni izbori i dalje vezani uz 18 godina, ali postoje iznimke poput Austrije sa 16 godina i Grčke sa 17 godina. Time se pokazuje da postoji stvarna politička rasprava o tome treba li biračko pravo vezati uz jednu univerzalnu dobnu granicu. OECD – Society at a Glance 2024, Voting

Poveznica s tezom: Ako je biračko pravo najvažniji formalni oblik političke odgovornosti, negacija mora pokazati da nema dovoljno razloga za promjenu postojeće granice.

Argument 2: Mladi ne dobivaju nužno kvalitetniju participaciju samo zato što dobivaju glas.

Tvrdnja i objašnjenje: Problem političke isključenosti ne može se automatski riješiti dodavanjem novog biračkog tijela. Mladi koji nemaju informacije, politički interes ili osjećaj da njihov glas nešto mijenja mogu ostati pasivni i nakon promjene zakona.

Potkrijepa: Problem političke neuključenosti mladih ne nestaje automatski promjenom zakona. OECD pokazuje da su mlađi birači u prosjeku manje skloni glasati nego birači srednje dobi, a dio mladih navodi i nizak interes za politiku. To znači da samo proširenje biračkog tijela nije dovoljno: potrebno je osigurati političko obrazovanje, dostupne informacije i osjećaj da sudjelovanje ima smisla. OECD – Society at a Glance 2024, Voting

Primjer: OECD posebno ističe važnost građanskog obrazovanja uz snižavanje dobne granice. Austrijska reforma bila je popraćena informiranjem i obrazovnim mjerama za 16- i 17-godišnjake, što pokazuje da se propozicija može braniti snažnije ako pravo glasa promatra kao dio šireg modela političkog obrazovanja. OECD – politička socijalizacija mladih

Poveznica s tezom: Ako je cilj povećati aktivno sudjelovanje mladih, negacija može tvrditi da je bolje prvo ulagati u kvalitetu participacije nego mijenjati dobnu granicu.

Argument 3: Spuštanje dobne granice može povećati ranjivost na utjecaj drugih.

Tvrdnja i objašnjenje: Mlađi birači još razvijaju sposobnost procjene političkih poruka i mogu biti snažnije pod utjecajem roditelja, vršnjaka, influencera ili digitalnih algoritama. Ako se pravo glasa proširi bez dovoljno političkog obrazovanja i medijske pismenosti, formalno sudjelovanje ne mora značiti neovisno političko odlučivanje.

Potkrijepa: Ovaj prigovor počiva na stvarnom problemu: mladi, kao i odrasli, mogu biti izloženi dezinformacijama, političkom marketingu i pritisku društvenog okruženja. Međutim, isti problem postoji i među punoljetnim biračima pa nije sam po sebi dovoljan dokaz da 16-godišnjaci ne bi trebali glasati. Ključno pitanje za debatu postaje je li dob od 16 godina dovoljno visoka da se uz odgovarajuće obrazovanje i informacije omogući smislen izbor. OECD Youth Policy Toolkit – političko sudjelovanje mladih

Primjer: OECD naglašava da su obitelj i škola posebno važni za političku socijalizaciju u dobi od 16 do 17 godina. To može biti argument za, ali i protiv teze: propozicija može tvrditi da je to najbolji trenutak za strukturirano učenje kroz stvarno glasanje, dok opozicija može tvrditi da upravo zbog snažnog utjecaja okoline treba pričekati s formalnim pravom glasa. 

Poveznica s tezom: Ako demokracija traži informiran izbor, negacija treba pokazati da proširenje biračkog prava bez istodobnog jačanja političke i medijske pismenosti može proizvesti slabiju, a ne kvalitetniju participaciju.

8. POBIJANJE

Propozicija prema opoziciji: Opozicija izjednačava punoljetnost s političkom sposobnošću. Međutim, dob od 18 godina nije dokaz da je svaki birač informiran, niti dob od 16 godina dokazuje suprotno. Teza ne tvrdi da su svi mladi jednako informirani, nego da sposobnost sudjelovanja ne treba automatski vezati uz punoljetnost.

Opozicija prema propoziciji: Propozicija mora dokazati više od toga da mladi imaju interese koje lokalna vlast oblikuje. Pitanje je zašto je glasanje nužno bolje rješenje od vijeća mladih, građanskih konzultacija i drugih oblika sudjelovanja. Također mora objasniti kako će se smanjiti rizik političke neinformiranosti i digitalne manipulacije.

9. POINTS OF INFORMATION / CLARIFICATION

U konstruktivnim govorima suprotna strana može pokušati postaviti POI nakon prve, a prije zadnje minute govora. Sljedeća pitanja služe kao priprema za ključne sukobe u slučaju.

• Propozicija: Ako 18-godišnjak može glasati bez ikakvog testa političke informiranosti, zašto bi neinformiranost bila dovoljan razlog da se 16-godišnjaku uskrati pravo glasa?
• Propozicija: Ako mladi ne dobivaju iskustvo glasanja prije 18. godine, kada točno i kako trebaju naučiti koristiti to demokratsko pravo?
• Opozicija: Je li svako pitanje koje se tiče mladih dovoljan razlog da oni imaju pravo glasa ili postoji granica?
• Opozicija: Kako razlikujete povećanje formalnog biračkog prava od stvarnog povećanja političke informiranosti i sudjelovanja?

10. ŠTO TREBA DOKAZATI U DEBATI

• Propozicija: zašto ranije biračko pravo povećava kvalitetu i dugoročnost političke participacije mladih.
• Opozicija: zašto dobna granica od 18 godina ili drugi oblici participacije bolje štite kvalitetu demokratskog odlučivanja.
• Obje strane: razlikovati formalno pravo sudjelovanja od stvarne informiranosti, političke učinkovitosti i kvalitete izbora.

11. ZAKLJUČAK

Središnje pitanje nije jesu li svi 16-godišnjaci politički zreliji od svih 18-godišnjaka, nego treba li dob od 18 godina ostati nužna granica za prvi ulazak u formalnu lokalnu demokraciju. Propozicija treba dokazati da su koristi ranijeg iskustva, zastupljenosti i političke učinkovitosti veće od rizika neinformiranosti i utjecaja drugih. Opozicija treba pokazati da se isti cilj može bolje ostvariti drugim oblicima participacije ili da dobna granica štiti kvalitetu izbornog procesa.

12. IZVORI I DODATNO ČITANJE

• Hrvatsko debatno društvo, WS Priručnik
• OECD, OECD Youth Policy Toolkit – Pillar V: Trust of young people in government and public institutions
• European Parliament Research Service, Voting age for European elections
• Government of Scotland, Voting rights for 16 and 17 year olds

Metodološka napomena: Debatni slučaj je planski konstruiran za World Schools format. Propozicija mora jasno objasniti model provedbe kada je to potrebno za razumijevanje teze, ali debata se ne svodi na tehničke detalje plana. Opozicija može napadati problem, uzrok, izvedivost, posljedice, trošak, legitimnost ili opravdanost predloženog modela.

Projekt provodimo u partnerstvu sa Srednjom školom Brač i Gradom Supetrom od 1. kolovoza 2025. do 31. siječnja 2027.  Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije kroz Erasmus+ program, s ukupnim iznosom od 58 915,00 EUR.