Projekt Građani za 5!

Projekt Građani za 5!
Projekt ”Građani za 5!” se polako priveo svom kraju te smo jučer sudjelovali na završnom okruglom stolu. Nositelj projekta, Institut za razvoj obrazovanja, predstavio je rezultate istraživanje u sklopu projketa. Rezultati su u duhu i onoga što su pokazale radionice financijske pismenosti, koje je provodio Štedopis, i debatne radionice. Mladima je potrebna sustavna edukacija o financijskoj pismenosti te građanskom odgoju i obrazovanju. Potrebno je uz učenike educirati i nastavnike te raditi na osnaživanju škola da se uključuju u partnestva s udrugama kako bi učenici imali priliku učiti i saznavati nove stvari.
 
U sklopu ovog projekta Hrvatsko debatno društvo održalo je tri javne debate. Učenici iz Siska, Požege i Slavonskog Broda prije same javne debate prošli su intenzivan debatni trening, upoznali se s osnovama debate, istraživali odabrane teze, a potom analizirali prikupljeno i smišljali argumente. Sretni smo što smo raspravljali o aktualnim temama poput uvođenja financijske pismenosti u škole, smanjivanju dobne granice za glasovanje na 16 godina te o koristima i štetama kraljevskih obitelji. Aktivno smo radili s više od 20 učenika, na javnim debatama okupili smo njih više od 60, a nadamo se da će ideje o otvaranju debatnih klubova u njihovim školama zaživjeti.

Osnovna škola 22. lipnja iz Siska prva je škola u kojoj smo proveli debatnu edukaciju.

Učenici su prošli četverodnevnu edukaciju na kojoj smo ih pripremali za javnu debatu. Teza koju su odabrali glasila je ”Treba uvesti predmet financijska pismenost u škole”.

Afirmacijska grupa predstavila je argumente koji govore o važnosti učenja financijske pismenosti od najranije dobi. Tada učenici formiraju svoje ponašanje i razmišljanje i samim time to je najbolje razdoblje za učenje financijske odgovornosti. Drugi argument bio je posvećen ulozi škole da pruži osnovno obrazovanje, ali i da učenike izloži odgoju kojeg ne mogu svi dobiti kod kuće.

Negacijska grupa predstavila je argumente koji govore o nemogućnosti adekvatne provedbe tog predmeta u školama u kojim je veći fokus na teoriju koja je dosadna, a ne praksu koja bi zapravo bila korisna. Također, predstavili su argument koji govori o tome da učenici kada nešto nije obavezno ne shvate ozbiljno i da se samo povećava mogućnost kontraefekta.

Učenice Ekonomske škole Požega odabrale su za javnu debatu tezu: ”Dobna granica na izborima trebala bi biti 16 godina”.

Nakon istraživanja teze, proučavanja koje zemlje su snizile dobnu granicu, koje zemlje su povisile dobnu granice te istraživanja o političkoj pismenosti mladih i odraslih kreirani su argumenti za obje strane.

Afirmacijska ekipa u prvom argumentu govorila je o poboljšavanju demokracije. Misao vodilja tog argumenta je bila dugoročnost odluka te da se na izborima sada odlućuje o budućnosti, a da su mladi dio te budućnosi i da bi onda trebali imati mogućnosti birati svoju budućnost posebno ako imaju znanja koja su im danas dostupna puno lakše i puno brže. Drugi argument pokazao je kako ovakva odluka može mlade učiniti aktivnijima u društvu jer će uistinu imati osjećaj da ih se pita i da se njihov glas čuje.

S druge strane predstavljena su i dva argumenta negacijske ekipe. Prvi se ticao nezrelosti mladih za koje bi ovakva odluka mogla biti teška. Tu su objasnili kako za svaku odluku postoji i odgovornost, a da je za osobu od 16 godina informirani odabir političke opcije prevelika odgovornost. Drugi argument propitivao je koliko osobe od 16 do 18 godina zapravo znanju o politici te pokazao da bi neznanje moglo rezultirati glasanjem za populiste.

U Gimnaziji Matije Mesića u Slavonskom Brodu održali smo posljednju debtnu edukaciju i javnu debatu.

Učenici su odabrali debatirati na aktualnu tezu: ”Kraljevske obitelje donose više štete nego koristi”.

Nakon iscrpnog istraživanja, učenje o političkim potrecima, pregledavanjima proračuna različitih država učenici su kreirali argumente koje su predstavili na javnoj debati.

Afirmacija je kroz debatu tvrdila da su dvije glavne štete. Prvo, ulaganje novaca u jednu obitelj onemogućuje ulaganje novaca u druge bitne grane za razvoj države. U ovom argumentu učenici su pokazivali luksuzne živote kraljevskih obitelji naspram problema s kojima se susreću državaljni tih zemalja. Drugi argumet govorio je o tome kako pojedine kraljevske obitelji nemaju stvarnu moć već postoje zahvaljujući tradiciji. U tom argumentu propitivali su potrebu da se tradicija održava kroz vladanje.

Negacija je u debati prikazala dvije glavne koristi. Prva je financijske prirode i odnosi se na moć koju kraljevska obitelj ima kada se govori o privlaćenju turista. U drugom argumentu govorili su o važnosti kraljevskih obitelji kada je u pitanju ujedinjavanje građana, ali i svih naroda. Tu su pokazali kako kraljevske obitelje imaju utjecaj na ponašanje i stavove građana zahvaljaujući prisutnosti u medijima.

2022-12-13T11:21:04+00:00