Projekt ”Građani za 5!” se polako priveo svom kraju te smo jučer sudjelovali na završnom okruglom stolu. Nositelj projekta, Institut za razvoj obrazovanja, predstavio je rezultate istraživanje u sklopu projketa. Rezultati su u duhu i onoga što su pokazale radionice financijske pismenosti, koje je provodio Štedopis, i debatne radionice. Mladima je potrebna sustavna edukacija o financijskoj pismenosti te građanskom odgoju i obrazovanju. Potrebno je uz učenike educirati i nastavnike te raditi na osnaživanju škola da se uključuju u partnestva s udrugama kako bi učenici imali priliku učiti i saznavati nove stvari.
 
U sklopu ovog projekta Hrvatsko debatno društvo održalo je tri javne debate. Učenici iz Siska, Požege i Slavonskog Broda prije same javne debate prošli su intenzivan debatni trening, upoznali se s osnovama debate, istraživali odabrane teze, a potom analizirali prikupljeno i smišljali argumente. Sretni smo što smo raspravljali o aktualnim temama poput uvođenja financijske pismenosti u škole, smanjivanju dobne granice za glasovanje na 16 godina te o koristima i štetama kraljevskih obitelji. Aktivno smo radili s više od 20 učenika, na javnim debatama okupili smo njih više od 60, a nadamo se da će ideje o otvaranju debatnih klubova u njihovim školama zaživjeti.

Osnovna škola 22. lipnja iz Siska prva je škola u kojoj smo proveli debatnu edukaciju.

Učenici su prošli četverodnevnu edukaciju na kojoj smo ih pripremali za javnu debatu. Teza koju su odabrali glasila je ”Treba uvesti predmet financijska pismenost u škole”.

Afirmacijska grupa predstavila je argumente koji govore o važnosti učenja financijske pismenosti od najranije dobi. Tada učenici formiraju svoje ponašanje i razmišljanje i samim time to je najbolje razdoblje za učenje financijske odgovornosti. Drugi argument bio je posvećen ulozi škole da pruži osnovno obrazovanje, ali i da učenike izloži odgoju kojeg ne mogu svi dobiti kod kuće.

Negacijska grupa predstavila je argumente koji govore o nemogućnosti adekvatne provedbe tog predmeta u školama u kojim je veći fokus na teoriju koja je dosadna, a ne praksu koja bi zapravo bila korisna. Također, predstavili su argument koji govori o tome da učenici kada nešto nije obavezno ne shvate ozbiljno i da se samo povećava mogućnost kontraefekta.

Učenice Ekonomske škole Požega odabrale su za javnu debatu tezu: ”Dobna granica na izborima trebala bi biti 16 godina”.

Nakon istraživanja teze, proučavanja koje zemlje su snizile dobnu granicu, koje zemlje su povisile dobnu granice te istraživanja o političkoj pismenosti mladih i odraslih kreirani su argumenti za obje strane.

Afirmacijska ekipa u prvom argumentu govorila je o poboljšavanju demokracije. Misao vodilja tog argumenta je bila dugoročnost odluka te da se na izborima sada odlućuje o budućnosti, a da su mladi dio te budućnosi i da bi onda trebali imati mogućnosti birati svoju budućnost posebno ako imaju znanja koja su im danas dostupna puno lakše i puno brže. Drugi argument pokazao je kako ovakva odluka može mlade učiniti aktivnijima u društvu jer će uistinu imati osjećaj da ih se pita i da se njihov glas čuje.

S druge strane predstavljena su i dva argumenta negacijske ekipe. Prvi se ticao nezrelosti mladih za koje bi ovakva odluka mogla biti teška. Tu su objasnili kako za svaku odluku postoji i odgovornost, a da je za osobu od 16 godina informirani odabir političke opcije prevelika odgovornost. Drugi argument propitivao je koliko osobe od 16 do 18 godina zapravo znanju o politici te pokazao da bi neznanje moglo rezultirati glasanjem za populiste.

U Gimnaziji Matije Mesića u Slavonskom Brodu održali smo posljednju debtnu edukaciju i javnu debatu.

Učenici su odabrali debatirati na aktualnu tezu: ”Kraljevske obitelje donose više štete nego koristi”.

Nakon iscrpnog istraživanja, učenje o političkim potrecima, pregledavanjima proračuna različitih država učenici su kreirali argumente koje su predstavili na javnoj debati.

Afirmacija je kroz debatu tvrdila da su dvije glavne štete. Prvo, ulaganje novaca u jednu obitelj onemogućuje ulaganje novaca u druge bitne grane za razvoj države. U ovom argumentu učenici su pokazivali luksuzne živote kraljevskih obitelji naspram problema s kojima se susreću državaljni tih zemalja. Drugi argumet govorio je o tome kako pojedine kraljevske obitelji nemaju stvarnu moć već postoje zahvaljujući tradiciji. U tom argumentu propitivali su potrebu da se tradicija održava kroz vladanje.

Negacija je u debati prikazala dvije glavne koristi. Prva je financijske prirode i odnosi se na moć koju kraljevska obitelj ima kada se govori o privlaćenju turista. U drugom argumentu govorili su o važnosti kraljevskih obitelji kada je u pitanju ujedinjavanje građana, ali i svih naroda. Tu su pokazali kako kraljevske obitelje imaju utjecaj na ponašanje i stavove građana zahvaljaujući prisutnosti u medijima.