Zašto se baviti debatom

Zašto se baviti debatom

Znate li koja je školska aktivnost prema nedavno objavljenom istraživanju Sveučilišta u Cambridgeu usko povezana s uspjehom u širokom spektru predmeta kao što su matematika, biologija, povijest i logika, a koja se prema istraživanjima pokazala i kao usko povezana s uspjehom na poslu i pri traženju posla?

Radi se o kombinaciji vještina javnog govora i kritičkog razmišljanja, ukratko – debati. Svjetski Ekonomski Forum (World Economic Forum) ovogodišnji je Svjetski dan pismenosti odlučio posvetiti zagovaranju javnog govora kao vještine koja je za uspješan razvoj učenika i učenica važna poput čitanja ili matematike. Čini nam se kako je prvi dan škole idealan trenutak da za analizu navedenog i razgovor o planovima Hrvatskog debatnog društva.

Zašto je debata korisna?

Svima nam je jasno da debata sama po sebi nije čarobna aktivnost koja instantno omogućava učenicima uspjehe u školi ili kasnije uspjehe u životu pa se postavlja pitanje – zašto je bavljenje debatom toliko korisno?

Dva su odgovora. Javni nastup nešto je čega se bojimo, što izaziva neugodu i što većina ljudi izbjegava. Ovo nije samo problem zbog toga što je nezgodno prilikom usmenog odgovaranja, intervjua za posao ili predlaganja neke ideje suradnicima. To je problem i za uspješan razvoj djece u odrasle osobe koje znaju izraziti što žele i prenijeti drugima što misle, problem koji smanjuje demokratski potencijal društva. Građani koji znaju što žele i mogu to izraziti temelj su stabilne demokracije.

Drugi odgovor fokusiran je na sposobnost razmišljanja i kritičke analize. Debata je ključna za razvoj ovih sposobnosti jer je njih gotovo nemoguće naučiti iz knjige ili u regularnoj nastavi. Razmišljanje se uči analizom i sukobljavanjem svojih ideja i stavova s drugima.

Istraživanja u školama Ujedinjenog Kraljevstva pokazala su da učenici koji redovito razgovaraju u grupama uvjeravajući se međusobno u različite stavove vrlo brzo nauče kako sami analizirati tuđa razmišljanja i koristiti istraživanja kako bi potkrijepili svoje stavove. Osim toga, učenici iz škola koje u nastavi redovito koriste debatu pokazuju značajno bolje rezultate na završnim ispitima iz cijelog spektra predmeta.

Debata u Hrvatskoj

I dok smo u HDD-u iznimno ponosni na više od 120 škola u Hrvatskoj koje imaju svoje debatne klubove, bavljenje debatom i učenje vještina javnog nastupa trebalo bi biti prisutno u svim školama i dostupno svim učenicima.

Prošle su školske godine studenti i nastavnici kao volonteri HDD-a uložili preko 40.000 sati i više od 1.7 milijuna kuna vrijednosti u održavanje debatnog programa, koristeći tako svoje slobodno vrijeme za uspješan razvoj djece i mladih.

Na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu u debati titulu svjetskih prvaka osvojili su učenici iz Kine, zemlje u kojoj je debata kao aktivnost bila manje-više zabranjena prije 20 godina. Njihov primjer može nam pokazati kao je moguće napredovati ukoliko se sredstva u obrazovanje ulažu strateški, kontinuirano i temeljem jasnih ciljeva.

Upravo zbog toga HDD u školskoj godini 2018./2019. kreće s inicijativom stvaranja partnerstva s Ministarstvom znanosti i obrazovanja koje bi za cilj imalo da do 2022. godine u svim školama u Hrvatskoj učenicima bude dostupna mogućnost sudjelovanja u radu debatnih klubova. Nadamo se kako će u javnosti biti dovoljno sluha da se ovo prepozna kao važan dio osuvremenjivanja našeg školskog sustava.

Kako bi ovo postigli nije potrebno kupovati novu opremu, tiskati nove udžbenike, smišljati nove kurikulume. Materijali postoje, kurikulumi postoje, nastavnici i volonteri s neograničenim količinama entuzijazma postoje. Potrebno je samo donijeti odluku da želimo svoju djecu i mlade opremiti svim vještinama koje im omogućavaju da budu sretni i uspješni u svojim životima, a pritom možda dobiti i snažniju demokraciju te produktivniju ekonomiju. Ideja nije za baciti.

U međuvremenu pozivamo sve one koji žele svoju djecu uključiti u radu debatnih klubova da pronađu klub koji djeluje u školama u njihovoj blizini i zahvale nastavnicima, ravnateljima, pedagozima, psiholozima i volonterima koji isključivom svojim entuzijazmom omogućuju funkcioniranje naše mreže.

Izvori:

2018-09-03T18:00:03+00:00